Papa službeno proglasio Svetu godinu milosrđa

Izvanredni jubilej milosrđa će imati za geslo “Milosrdni poput Oca”, koje je preuzeto iz Lukina Evanđelja. – U buli Jubileja “Lice milosrđa” Papa poziva vjernike da radosno čine duhovna i tjelesna djela milosrđa, kako bismo “probudili naše uspavane savjesti pred tragedijom siromaštva” i proglasili slobodu sužnjima suvremenih ropstava.

33382

Na slici: Papa predaje bulu Jubileja pročelniku Kongregacije za Istočne Crkve kardinalu Leonardu Sandriju

Svečanim činom uručivanja primjerka bule “Misericordiae vultus”, “Lice milosrđa” predstavnicima iz cijelog svijeta papa Franjo je 11. travnja u bazilici Sv. Petra u Vatikanu službeno proglasio izvanrednu Svetu godinu milosrđa. Služba proglašenja uključivala je čitanje odlomaka iz bule, koje je pred Svetim vratima vatikanske bazilike pročitao mons. Leonardo Sapienza, regent Papinske kuće i apostolski protonotar. Sveti Otac zatim je predvodio prvu Večernju Nedjelje Božjega milosrđa, tijekom koje je šestorici predstavnika Crkve u cijelom svijetu predao po jedan primjerak dokumenta. U buli je najavljeno i otvaranje Svetih vrata u svim partikularnim Crkvama i mogućnost da pojedini svećenici otpuštaju grijeha pridržane Apostolskoj Stolici. Izvanredni jubilej milosrđa ima za geslo “Milosrdni poput Oca”, koje je preuzeto iz Lukina evanđelja.
Na treću nedjelju došašća, 13. prosinca, otvorit će se Sveta vrata Lateranske bazilike a potom i na drugim papinskim bazilikama, Svete Marije Velike i Svetog Pavla izvan zidina. No, papa Franjo je odredio da se u svim partikularnim Crkvama i svetištima otvore, prigodom Svete godine, ista takva Vrata milosrđa, tako da se jubilej može slaviti i na lokalnoj razini “kao znak zajedništva cijele Crkve”.
Druga istaknuta značajka bule jubileja odnosi se na oproštenje grijeha. Papa se nada da će “ispovjednici biti pravi znak Očeva milosrđa” i da će moći primati vjernike “poput oca u prispodobi o izgubljenom sinu”, dakle poput onoga koji “trči ususret svome sinu, premda je protratio svoja dobra”. Ispovjednik, dakle, “neće predstavljati nikakva neumjesna pitanja” jer će “znati razabrati u srcu svakog pokajnika poziv u pomoć i zahtjev za oprost”. Oni su pozvani biti “uvijek, svugdje, u svakoj situaciji i usprkos svemu, znak prvenstva milosrđa”.
U tome kontekstu, Papa najavljuje da će tijekom korizme Svete godine slati “misionare milosrđa”, odnosno svećenike kojima će biti dana “vlast opraštati također grijehe koji su pridržani Apostolskoj Stolici”. Kao “znak majčinske skrbi Crkve u Božjem narodu”, objašnjava Papa, oni će biti graditelji, za sve ljude, “susreta punog ljudskosti, izvora oslobođenja, puna odgovornosti u cilju prevladavanja prepreka i ponovnog življenja po krštenju”. Istodobno, papa Franjo traži da se u biskupijama organiziraju “pučke misije”, tako da ti misionari “budu navjestitelji radosti oprosta”.
Dakle, Papa ističe da je milosrđe “stožer na kojem počiva život Crkve”; “životni ideal i kriterij vjerodostojnosti za našu vjeru”. Kao “osobina Gospodinove svemoći” a nipošto “znak slabosti”, milosrđe postaje “kriterij za shvaćanje tko su prava djeca Božja”. Zapravo svi smo “pozvani živjeti milosrđe, jer je nama prvima ukazano milosrđe”. Opraštanje uvreda je, dakle, “imperativ koji kršćani ne mogu ne uzeti u obzir”. Mnogo puta se čini teško oprostiti, ističe Papa, ali “opraštanje je sredstvo stavljeno u krhke ljudske ruke da bi se postiglo mir u srcu” i “živjelo radosno”.
U drugom dijelu bule papa Franjo nudi neke praktične savjete za življenje tog izvanrednog jubileja u duhovnoj punini: učiniti jedno hodočašće, jer “milosrđe je cilj koji treba postići a koji zahtijeva predanost i žrtvu”; ne suditi i ne osuđivati, kloniti se “ljubomore i zavisti” i postati tako “oruđa oproštenja”; otvoriti svoje srce egzistencijalnim periferijama, donoseći utjehu i solidarnost onima koji, u današnjem svijetu, žive “nesigurnost i patnju”, “mnogobrojnoj braći i sestrama lišenima dostojanstva.” Na taj se način može srušiti “barijeru ravnodušnosti koja često vlada i iza koje se krije licemjerje i egoizam”.
Nadalje, Papa poziva vjernike da radosno čine duhovna i tjelesna djela milosrđa, da bismo “probudili naše uspavane savjesti pred tragedijom siromaštva” i proglasili slobodu sužnjima suvremenih ropstava. Franjo poziva biskupije da se uključe u inicijativu molitve i pokore “24 sata za Gospodina”, koja će se slaviti u petak i subotu u četvrtom tjednu korizme, jer se mnogi, osobito mladi, približavaju sakramentu pomirenja otkrivajući smisao života.
U trećem dijelu bule jubileja papa Franjo upućuje neke apele: članove kriminalnih skupina poziva da promijene svoje živote, jer “novac ne donosi istinsku sreću” a “pribjegavanje nasilju radi gomilanja novca iz kojeg kapa krv ne čini čovjeka moćnim, niti besmrtnim”. “Nitko neće izbjeći Božji sud”, upozorava Papa. Sličan poziv upućuje se također onima koji čine ili pomažu korupciju: “Ta trula kuga društva je ozbiljan grijeh koji u nebo vapi, jer potkopava same temelje osobnog i društvenog života. Korupcija sprečava gledati u budućnost s nadom, jer svojom ohološću i pohlepom uništava planove slabih i gazi siromašne. Ovo je povoljan trenutak da se promijeni život!”, poručuje Papa. Poziva također na međureligijski dijalog, podsjećajući da židovstvo i islam smatraju milosrđe jednom od karakterističnih Božjih osobina.
Papa Franjo najavio je izvanrednu Svetu godinu 13. ožujka u bazilici Svetog Petra. Jubilej milosrđa slavit će se od svetkovine Bezgrešnog začeća, 8. prosinca 2015., do 20. studenoga 2016., na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenja.

IKA

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s