Euharistija

1. Što je misa ili euharistija?

Možemo jednostavno opisno reći: mi kršćani sastajemo se redovito nedjeljom jer je to za nas kršćane dan Gospodnji-Isusov dan (Isus je toga dana uskrsnuo) da činimo onu jednostavnu gestu-čin s Isusove oproštajne večere. Isus je tada uzeo kruh, zahvalio Bogu, razlomio kruh i dao ga učenicima uz riječi: uzmite i jedite – ovo je Tijelo moje koje se za vas predaje. Tada je uzeo čašu s vinom, ponovno zahvalio Bogu i dao učenicima uz riječi: uzmite i pijte iz nje svi – ovo je čaša moje krvi, novoga Saveza, koja se prolijeva za vas i sve ljude na oproštenje grijeha. Tada je još dodao: ovo činite meni na spomen.

2. nazivi: euharistija = zahvaljivanje;  misa = poslanje;  večera Gospodnja – jer je ustanovljena na posljednjoj večeri; lomljenje kruha – po Isusovoj gesti lomljenja kruha

To je euharistija. Možemo to reći i drugačije: euharistija je spomen-čin kojim se na znakovit (sakramentalan) način vrši naše spasenje. U euharistiji se spominjemo (slavimo) Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Euharistija je najjasnije očitovanje Kristove nazočnosti među nama.

3. Euharistija je bogata značenjem. Da bismo je dublje proniknuli treba je promatrati pod različitim vidovima (prema riječima iz izvještaja o ustanovi euharistije). Možemo reći:

a) euharistija je zahvaljivanje: to joj znači i samo ime. Znamo da je Isus često zahvaljivao (i slavio) Bogu. Tako i na posljednjoj večeri kad je izrekao blagoslov i zahvalu nad kruhom i vinom. Mi u euharistiji zahvaljujemo Bogu za cjelokupno djelo spasenja koje je Isus ostvario svojom mukom, smrću i uskrsnućem.

b) euharistija je izraz vjere skupljene zajednice. Upravo po euharistiji povezani smo s Isusom Kristom, sabrani smo u njegovo Ime i time priznajemo da smo vjernici. Zanimljivo je da se pričest na latinskom naziva communio-zajedništvo. Euharistija ima komunitarnu dimenziju: povezani smo s Kristom u vjeri, ali i međusobno. Zato pravi kršćanin ne može živjeti bez euharistije.

c) euharistija je žrtva. To vidimo iz Isusovih riječi: ovo je Tijelo moje koje se za vas predaje i krv koja se za vas prolijeva. A to su žrtveni termini i izražavaju nasilnu smrt. Zato euharistiju nazivamo nekrvna žrtva: Isusova žrtva događa se na sakramentalan način. Lomljenje kruha u euharistiji označuje Isusovu nasilnu smrt. Isusova smrt na križu bila je krvna žrtva: Isus je tada umro upravo od iskrvavljenosti.

d) euharistija je gozba. Isus kaže: uzmite i jeditepijte. Nije rekao: gledajte me, klanjajte mi se… Prema tome, euharistija za mene kao kršćanina nije cjelovita ako ne idem na pričest (primanje Tijela Kristova). Isus nam je rekao: ako ne jedete Tijela Sina Čovječjega i ne pijete Krvi njegove – nemate u sebi života (v. Iv 6,53). To mnogi kršćani ne shvaćaju i misle da je moguće biti kršćanin a da se ne ide na pričest. Isus misli i govori da to nije moguće!

e) euharistija je novi Savez. Staro Savez Bog je sklopio s Izraelcima u pustinji, nakon oslobođenja iz egipatskog ropstva. Ovdje se radi o novome Savezu koji je sklopljen u Kristovoj Krvi. Bog nam je, dakle, Saveznik, a ne protivnik!

f) Isus na kraju kaže: ovo činite meni na spomen. To znači dvoje:

– da slavimo euharistiju – i to činimo u dan Gospodnji-nedjeljom. Ne činimo to iz zakona, običaja – nego iz povjerenja i ljubavi što nas sam Isus na to poziva;

– ono što je Isus živio i činio – životom ljubavi, predanja, sebedarja – upravo TO želi da činimo ili živimo njemu na spomen! Tu se radi o novoj kvaliteti života. A to znači: ono što smo slavili i sakramentu činiti u svom životu.

4. Euharistija kao obred sastoji se iz nekoliko dijelova. Kratko spomenimo:

a) uvodni obredi: znak križa, pozdrav, pokajnički čin, zborna molitva;

b) služba Riječi: čitaju se odlomci iz Svetoga pisma, mi na tu riječ odgovaramo slušanjem, pjevanjem, molitvom, ta nam se riječ u propovijedi protumači, te ovaj dio završavamo ispoviješću vjere i vjerničkom molitvom;

c) euharistijska služba: to je služba zahvale. Donose se na oltar kruh i vino, izražava se slavljenje Boga, kruh i vino posvećuju se Isusovim riječima – postaju Tijelo i Krv Kristova (to nazivamo pretvorba), izričemo Gospodnju molitvu (Oče naš), pružamo mir jedni drugima, pristupamo pričesti – primamo Tijelo Kristovo;

d) završni obredi: blagoslov i otpust vjernika.

5. Pričest je primanje Tijela Kristova. Možemo se pričestiti na jezik ili  na ruku. Kad se pričešćujemo svećenik nam kaže: Tijelo Kristovo, a mi odgovorimo: Amen (to znači: vjerujem). Bilo bi najlogičnije da pričesti pristupimo svaki puta kad smo na misi (smijemo 2 puta na dan). Na pričest smijemo ići ako nemamo teškoga grijeha. Ako smo teško sagriješili (npr. opsovali Boga, tada se prije pričesti moramo ispovjediti).

6. Na euharistiji bi trebalo sudjelovati pažljivo, aktivnim slušanjem, razmišljanjem, molitvom, pjesmom.

7. Uvijek se običavalo jedan dio posvećenih hostija (Tijelo Kristovo) čuvati da bi se kršćani mogli i izvan mise moliti i klanjati Isusu Kristu i da bi se pričest mogla nositi bolesnicima. Posvećene hostije čuvaju se na glavnom oltaru ili u blizini njega u tzv. tabernakulu (slično ormariću) i tu negdje u blizini uvijek gori intenzivno crveno svjetlo. To nam je znak na Kristovu nazočnost pod prilikama posvećenog kruha. Zato mi kršćani kad dođemo u crkvu pokleknemo na desno koljeno. Klanjamo se Isusu Kristovu – a ne kipovima ili slikama!

Autor: fra Ivan Mikić

Izvor: http://www.svjedocanstva.com/crkva/nauk-crkve/sakrament-euharistije-zaista-zaista-kazem-vam-ako-ne-jedete-tijela-sina-covjecjega-i-ne-pijete-krvi-njegove-nemate-zivota-u-sebi!/9-8-112.html
Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s